english / shqip
 
 
Šta je Civilni dijalog?  
Civilni dijalog je nepartijska multietnička inicijativa nevladinih organizacija (NVO) iz Srbije i sa Kosova, pokrenuta 2002. godine u cilju otklanjanja posledica krvavih sukoba u bivšoj Jugoslaviji.

Nakon tragičnih događaja koji su se odigrali tokom 1998. i 1999. godine i koji su doveli do potpunog prekida odnosa između Kosova i Srbije, lideri civilnog društva, vođeni vizijom demokratskog i stabilnog Balkana, udružili su snage u koncentrisanom i delikatnom nastojanju da omoguće dijalog i unaprede toleranciju i poverenje.

Sprovodeći politička istraživanja i organizujući regionalne i međunarodne konferencije, radionice, javne debate i kulturne događaje, Civilni dijalog kreira, realizuje i promoviše projekte civilnog društva koji su od interesa za sve etničke grupe na Kosovu i u Srbiji, uključujući, između ostalog, i projekte koji se bave suočavanjem sa prošlošću, problemima mladih, rodnom problematikom, slobodom medija, slobodom kretanja i slobodnom trgovinom.
Ciljevi Civilnog dijaloga  
  • Omogućavanje otvorenog dijaloga između različitih etničkih grupa na Kosovu, kao i između Kosova i Srbije
  • Udruživanje ljudi dobre volje izan granica etničkih podela
  • Javno suprotstavljanje zvaničkoj politici koja ugrožava ljudska prava i umanjuje mogućnost uspostavljanja vladavine prava
  • Stvaranje regiona mira, saradnje i tolerancije, u kojem se odgovornost prihvata i gde su slobode zagarantovane
  • Ko čini Civilni dijalog?  
    Civilni dijalog je inicijativa koja okuplja više od 250 nevladinih organizacija sa Kosova, iz Srbije i ostalih delova bivše Jugoslavije.

    Osnivači su dve partnerske nevladine organizacije: Centar za regionalizam iz Novog Sada i Društvo «Majka Tereza» iz Prištine. Podršku ovoj inicijativi obezbeđuje Misija OEBS-a na Kosovu (OMiK), Freedom House, Rockefeller Brothers Fund (RBF) i Charles Stewart Mott Foundation (Mott).

    Aktivnostima koje se sprovode u okviru Civilnog dijaloga koordinira Savet koji čine deset dobrovoljaca sa Kosova i iz Srbije, na čelu sa dva kopredsednika, javnim ličnostima iz Prištine i Beograda čiji integritet i javni angažman garantuju visok nivo medijske pažnje za aktivnosti i vrednosti koje ova inicijativa promoviše.
       
    CENTAR ZA REGIONALIZAM
    Centar za regionalizam je osnovan u oktobru 1998. godine, od strane grupe intelektualaca iz Novog Sada, u cilju afirmacije ideje regionalizma u skladu sa savremenim evropskim trendovima i iskustvima. To podrazumeva konstantno zalaganje i ekspertsku analizu potreba za demokratizacijom i decentralizacijom Srbije, kao i unapređenje regionalne saradnje, posebno u oblasti civilnog društva. Centar za regionalizam sarađuje sa brojnim nevladinim organizacijama u zemlji i inostranstvu.

    Aleksandar Popov je direktor a Dejan Janča je predsednik Saveta. Od svog osnivanja, Centar za regionalizam je uspešno realizovao niz prekograničnih projekata na teritoriji bivše Jugoslavije. Detaljnije informacije o Centru za regionalizam i njihovim projektima (Igmanska inicijativa i Civilni dijalog) mogu se naći na sledećim web prezentacijama:
    - www.igman-initiative.org
    - www.centarzaregionalizam.org.yu
    - www.razumevanje-i-poverenje.org
    - www.amcsee.org
    - www.civil-dialogue.org
       
    DRUŠTVO “MAJKA TEREZA”
    Društvo “Majka Tereza” promoviše ljubav, mir i toleranciju među ljudima, na osnovu principa koje je zastupala Majka Tereza. Društvo “Majka Tereza” je osnovano u maju 1990. godine i ima svoje kancelarije širom Kosova. Don Lush Gjergji je predsednik, gospodin Zef Shala je izvršni direktor, a gospodin Pjetër Përgjoka je na čelu Borda direktora. Društvo “Majka Tereza” pruža humanitarnu pomoć ljudima u nevolji, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost, verska i politička opredeljenja. Ova organizacija sarađuje sa čitavim nizom nevladinih organizacija koje se bave problemima demokratizacije na lokalnom, opštinskom i regionalnom nivou. Ova saradnja obuhvata i zajedničke projekte u oblasti društvenog razvoja zajednica. Detaljnije informacije o “Majci Terezi” mogu se naći na website-u: www.nenatereze.org
       
    MISIJA OEBS-A NA KOSOVU
    Misija OEBS-a na Kosovu (OMIK) je osnovana prvoj jula 1999. godine, u skladu sa odlukom br. 305, koju je doneo Stalni Savet OEBS-a. Na osnovu Rezolucije 1244 koju je doneo Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija 1999. godine, Stalni savet je ocenio da OEBS u okviru UNMiK-a “može preuzeti vodeću ulogu u pitanjima u vezi sa izgradnjom institucija i razvojem demokratije i ljudskih prava.” Sa svojim osobljem koje čini 450 internacionalnih i 1100 lokalnih članova, OmiK u ovom trenutku predstavlja najveće prisustvo OEBS-a na terenu. OEBS potpomaže razvoj smisla za zajedničko dobro, kao i odgovornosti za zajedničko dobro. Aktivnosti su fokusirane na jačanje javnih institucija kroz realizaciju programa u oblasti dobrog upravljanja, međuetničkog dijaloga i medijske podrške. Detaljnije informacije mogu se naći na website-u: www.osce.org/kosovo
       
    FREEDOM HOUSE
    U svom konstantnom zalaganju za ideju slobode širom sveta od 1941. godine, Freedom House je uvek bio centar borbe za zaštitu prava boraca za demokratiju i slobodu veroispovesti, sindikalaca, novinara, kao i boraca za slobodu tržišta. Freedom House danas ima vodeću ulogu u borbi za mlade demokratske sisteme u svetu. Podržavajući demokratske promene, nadgledajući ostvarivanje slobode i zastupajući demokratiju i ljudska prava, Freedom House traga za načinima da opunomoći ljude, da otvori zatvorena društva i da pomogne zemljama u tranziciji ka demokratskoj vladavini.

    Freedom House u Srbiji pruža podršku nevladinim organizacijama i javnim kampanjama koje imaju za cilj stvaranje promena i reformi. Specifičan način rada Freedom House-a ogleda se u primeni paketa koji obuhvataju grantove, mentorstvo i tehničku pomoć namenjenu nevladinim organizacijama. Agencija Sjedinjenih američkih država za međunarodni razvoj i Fondacija Charles Stewart Mott (Mott) obezbeđuju finansijsku podršku programima Freedom House-a za Srbiju. Detaljnije informacije o Freedom House-u mogu se naći na website-u: http://www.freedomhouse.org/programs
       
    ROCKEFELLER BROTHERS FUND (RBF)
    Rockefeller Brothers Fund promoviše društvene promene koje doprinose stvaranju pravednijeg, održivijeg i mirnodopskijeg sveta. Svojim grantovima, Rockefeller Brothers Fund nastoji da proširi znanje, razjasni vrednosti, kritične izbore, podstakne kreativno izražavanje i u ovom smislu utiče na javno mnenje. Programi Rockefeller Brothers Fund-a su namenjeni razvoju liderstva, jačanju institucija, angažovanju građana, izgradnji zajednice i stvaranju partnerstava koja obuhvataju državu, privredu i civilno društvo. Poštovanje kulturne različitosti i ekološkog integriteta prožima sve aktivnosti Rockefeller Brothers Fund-a. Detaljnije informacije o Rockefeller Brothers Fund-u mogu se naći na website-u: www.rbf.org
       
    CHARLES STEWART MOTT FOUNDATION (MOTT)
    Fondacija Charles Stewart Mott je neprofitna privatna fondacija koja obezbeđuje grantove, sa sedištem u Flintu u državi Mičigen (SAD). Gospodin Charles Stewart Mott, pionir automobilske industrije u korporaciji General Motors, osnovao je ovu fondaciju 1926. godine. U okviru programa namenjenog civilnom društvu, Fondacija Charles Stewart Mott dodeljuje grantove nevladinim organizacijama u istočnoj Evropi, uključujući Jugoistočnu Evropu i Rusiju. Misija ovog programa namenjenog civilnom društvu je pružanje podrške naporima u izgradnji demokratskih institucija, jačanju lokalnih zajednica, affirmaciji ravnopravnog pristupa resursima i poštovanju prava i različitosti. Ovim programom koji je namenjen civilnom društvu, kao svim svojim drugim programima, fondacija Charles Stewart Mott nastoji da ispuni svoju misiju podrške svim naporima u afirmaciji pravednog, ravnopravnog i održivog društva. Detaljnije informacije o fondaciji Charles Stewart Mott mogu se naći na website-u: www.mott.org
       
    THE UNITED STATES AGENCY FOR INTERNATIONAL DEVELOPMENT (USAID)
    Agencija Sjedinjenih američkih država za međunarodni razvoj (USAID) je nezavisna federalna državna agencija za pružanje ekonomske i humanitarne pomoći širom sveta. Istorija USAID-a počinje još od Maršalovog plana za rekonstrukciju Evrope posle Drugog svetskog rata. USAID je pružao pomoć u više od sto zemalja u Africi, Aziji, Bliskom Istoku, Latinskoj Americi, Karibima, Evropi i Evroaziji. Strategija za Evropu i Evroaziju je fokusirana na ekonomsku rekonstrukciju i razvoj, demokratiju i upravljanje, rešavanje regionalnih tranzicionih problema i problema specifičnih za pojedine države u tranziciji. U svom radu, USAID primenjuje višestruki pristup koji je usmeren na rešavanje ključnih prepreka u promenljivim okolnostima, pridržavajući se pritom osnovnih demokratskih načela. Detaljnije informacije o USAID-u mogu se naći na website-u: www.usaid.gov
    Kako je počelo?
     
    Prilikom susreta predstavnika Centra za regionalizam sa nevladinim organizacijama sa Kosova, održanog 9-tog marta 2002. godine u kancelariji OMiK-a u Prištini, utvrđeno je da postoji potreba za jačanjem međusobne saradnje. Društvo «Majka Tereza» iz Prištine je ljubazno prihvatila punudu da postane partner Centra za regionalizam u zajedničkoj inicijativi koja će se kasnije razviti u Civilni dijalog. Od tada, ova inicijativa uživa podršku OMiK-a i Freedom House-a.

    Konferencija «Regionalna mreža civilnog društva i Centra za podršku nevladinim organizacijama» koju je OMiK organizovao 7. juna 2002. godine u Prištini, poslužila je kao prilika da se Civilni dijalog detaljnije definiše i da se privuče veća grupa zainteresovanih partnera. Na ovoj konferenciji, predstavnici nekoliko novih nevladinih organizacija upoznati su sa idejom o saradnji između civilnog sektora Kosova i Srbije. Takođe, na ovoj konferenciji je postignut dogovor o pokretanju inicijative Civilnog dijaloga, koji je kasnije potvrđen u Novom Bečeju (Vojvodina) 5-tog jula 2002. godine na skupu kojim su koordinirale osnivačke partnerske organizacije: Centar za regionalizam i Društvo «Majka Tereza». Prva aktivnost u okviru Civilnog dijaloga bio je susret mladih sa Kosova i Srbije, održan u avgustu 2002. godine na Paliću (Vojvodina).
    Kako funkcioniše?  
    Savet Civilnog dijaloga, u skladu sa svojom misijom, koordinira redovnim godišnjim sesijama, osmišljava i sprovodi inicijative i dodeljuje grantove lokalnim partnerima. Od 2002. godine, u okviru Civilnog dijaloga organizovan je čitav niz javnih diskusija, međunarodnih i regionalnih konferencija, kao i tematskih radionica, bilo na Kosovu ili u Srbiji, koje su predstavljale bezbednu i tolerantnu sredinu za otvorenu diskusiju. Od dana kada je započet Civilni dijalog, organizovano je jedanaest sesija sa preko pet stotina nevladinih organizacija učesnica sa Kosova i iz Srbije. Ove sesije su dovelo do toga da se začnu brojni zajednički, prekogranični projekti, uz podršku OmiK-a i Freedom House-a.

    Kroz Program malih grantova, koji je lansiran 2003. godine uz podršku Rockefeller Brothers Fund-a i Fondacije Charles Stewart Mott, Civilni dijalog obezbeđuje pomoć najinovativnijim prekograničnim projektima nevladinih organizacija koji se bave slobodom medija, učešćem mladih u javnom životu i ženskim pravima. Ovim malim grantovima, Civilni dijalog pomaže nevladine organizacije sa Kosova i iz Srbije u Prištini i Beogradu, kao i u oblastima van glavnih centara, angažujući na taj način i lokalne organizacije iz mesta kao što su Gnjilane (Gornje Kusce), Kosovska Mitrovica, Gračanica, Štrpce i Novi Sad. Aplikanti moraju da predstavljaju najmanje dve različite etničke grupe unutar Kosova ili sa Kosova i iz Srbije.

    2004. godine, u okviru Civilnog dijaloga, predložen je zajednički istraživački projekt Kosova i Srbije, namenjen identifikaciji zajedničkih izazova sa kojima se suočavaju sve etničke grupe u ovoj regiji, u svrhu demistifikacije interesa svake od ovih grupa koje su, prema raširenom ubeđenju u politički zatrovanoj atmosferi, suprotstavljene i međusobno isključive. Uz podršku Freedom House-ovih regionalnih programa i programa namenjenih Srbiji i u saradnji sa Centrom za liberalne strategije (CLS) iz Bugarske, Civilni dijalog je bio domaćin prvog sastanka na kojem su dva lokalna partnera – Kosovksi Institut za politička istraživanja (KIPRED), sa sedištem u Prištini i Evropski pokret za Srbiju, sa sedištem u Beogradu – dali konkretne predloge u pravcu stvaranja demokratske političke prakse u Beogradu i Prištini, koja bi se približila evropskim standardima i koja bi poslužila kao osnov za dalji angažman civilnog sektora u podsticanju reformi na Kosovu i u Srbiji. Rezultati ove studije pod imenom “Sloboda kretanja ljudi i robe između Kosova i Srbije”, čiji je cilj da omogući evropsku integraciju Kosova i Srbije, biće predstavljeni javnosti u oktobru 2005. godine.
     
     
    © 2005-2007 Civilni Dijalog. Sva prava zadržana. Dizajn T. Dukić